Isus će se roditi od Marije, zaručene za Josipa, sina Davidova.
EVANĐELJE (Mt 1, 18-24)
Rođenje Isusa Krista zbilo se ovako.
Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: »Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.« Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: »Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel – što znači: S nama Bog!« Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu.
Emanuel, sin Davidov
PIŠE: don Ivan Terze, Župa Presvetog Srca Isusova Visoka OBJAVLJENO: 15. prosinac 2022.
U prvom čitanju Izaija najavljuje Emanuela kao trajni znak Božje prisutnosti među ljudima. U evanđelju Matej najavljuje da se proročanstvo o Emanuelu ispunilo na Marijinu sinu zato što on nije imao zemaljskog oca kao ostalekćeri i sinovi Adamovi. Pavao se na početku Poslanice Rimljanima predstavlja kao apostol poganskih naroda koji navješćuje evanđelje o Isusu Kristu, Sinu Božjem, “potomku Davidovu po tijelu”. Tako nas današnja liturgija podsjeća na ispunjenje mesijanskih proročanstava na Isusu.
Isus je obećani Mesija zato što se na njemu ostvaruje proročanstvo o Emanuelu, što je sin Davidov po tijelu. Kad se kršćanstvo susrelo s grčkom kulturom, vjeru u Isusovo emanuelsko obilježje i davidovsko podrijetlo izrazilo je pojmom “utjelovljenja”. To vidimo u današnjoj zbornoj molitvi u kojoj zaređeni predvoditelj liturgijskog skupa izriče da smo “po anđelovu navještenju upoznali utjelovljenje Krista”, Sina Božjega te moli da njegovom mukom i križem budemo privedeni k slavi uskrsnuća.
Darovna molitva ne sadrži riječ “utjelovljenje”, ali prikazuje isto otajstvo: “Gospodine, svojim si Duhom u krilu blažene Djevice Marije sazdao čovještvo svoga Sina. Molimo te tim istim Duhom, posveti i darove na našem oltaru.” Matejevoj Crkvi bilo je od bitne važnosti davidovsko podrijetlo i emanuelsko obilježje Marijina sina. Bez toga on ne bi bio Mesija, sveopći Spasitelj. To međutim uključuje da su Isus i njegova Majka – Židov i Židovka. Koliko u našem današnjemu vjerničkom razmišljanju ima prostora za Isusovu židovsku nacionalnost i za današnje Židove u svijetu?
24. 12. Badnji dan
06:00 Zornica
20:00 Dječja ponoćka
24:00 Ponoćka
25. 12. Božić
Svete mise
08:00 | 09:30 | 11:00 | 19:00
26. 12. Sveti Stjepan
Svete mise
08:00 | 09:30 | 19:00
Blagoslov djece
18:00
Na blagdan sv. Stjepana 26.12.
blagoslovit ćemo djecu naše
župe u 18 sati. Svako će dijete
dobiti figuricu malog Isusa.
31. 12. Silvestrovo
19:00 Te deum
1. 1. Marija Bogorodica
NOVA GODINA
Svete mise
08:00 | 09:30 | 11:00 | 19:00
Župni Caritas
Župni Caritas organizira akcije pomoći porebnima tijekom Došašća:
Četvrta nedjelja došašća
prodaja kolača
DONACIJE ZA ŽUPNI CARITAS
ŽUPA PRESVETOG SRCA ISUSOVA
IBAN HR 1523900011100234226
Opis plaćanja: za župni Caritas
u listopadu smo prikupili: 200,00 kn
Pauza vjeronauka
Od ponedjeljka 5. prosinca 2022. do početka nastave u siječnju se neće održavati župni vjeronauk.
Nedjelja Caritasa
Na nedjelju CARITASA prikupili smo 17.000,00 kuna, milostinja i kuverte. Tome treba dodat 4.500,00 kuna koje ste izravno donirali predstavnicima CARITASA Veliko srce naših župljana zagrijat će domove mnogih.
Ispovijed
Svaki dan
od 5:45 i 18:30
PETAK, 23. prosinca
10:30 – 12:30
18:15 – 19:30
Badnjak
Nema ispovijedi
Sveti Ivan Kentijski
Petak 23.12.
Izvor: Tekst prenosimo s Wikipedije
Rodio se 23. lipnja 1390. u Poljskoj u pobožnoj obitelji od roditelja Stanislava i Ane. Na sveučilištu u Krakovu je završio filozofiju, te ubrzo postao profesor. Jedno je vrijeme radio i kao župnik. Hodočastio je u Jeruzalem i četiri puta pješice u Rim.
Umro je uoči Božića 1473., a pokopan je u crkvi sv. Ane u Krakovu.
Svetim ga je proglasio papa Klement XIII., 1767. godine. Posebno ga slave sjemeništarci i klerici-studenti, a poljski emigranti rado ga zazivaju kao zagovornika u nevoljama. Njegov spomendan nalazio se u Rimskom kalendaru na dan 20. listopada, a po novoj reformi kalendara premješten je na 23. prosinca.
Smatra se i zaštitnikom lopova. Prema jednoj predaji, za vrijeme jednog od svojih hodočašća u Rim, napali su ga i opljačkali razbojnici. Na njihovo pitanje ima li još kakvih skrivenih vrijednosti kod sebe odgovorio je niječno. Ali, nakon što su razbojnici otišli, u odjeći je otkrio nekoliko kovanica. Potrčao je za njima i ispričao im se jer im nije rekao istinu. Pljačkaši su bili toliko dirnuti da su mu vratili ono što su mu oduzeli i obećali da će promijeniti svoje živote.