Odmah nakon krštenja ugleda Isus Duha Božjega gdje se spušta na nj.
EVANĐELJE (Mt 3, 13-17)
U ono vrijeme: Dođe Isus iz Galileje na Jordan Ivanu da ga on krsti. Ivan ga odvraćaše: »Ti mene treba da krstiš, a ti da k meni dolaziš?« Ali mu Isus odgovori: »Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost!« Tada mu popusti. Odmah nakon krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj. I eto glasa s neba: »Ovo je Sin moj, ljubljeni! U njemu mi sva milina!«
Sin zbog spremnosti na ispunjavanje sve pravednosti
PIŠE: don Ivan Terze, Župa Presvetog Srca Isusova Visoka OBJAVLJENO: 9. siječanj 2023.
Događaj krštenja Isusova zabilježila su sva četiri evanđelja (iako Ivan ne prikazuje sam čin krštenja, nego Krstiteljevo predstavljanje Jaganjca prilikom tog događaja). Uz to je prikazan u Djelima apostolskim kao “pomazanje” Isusa Duhom Svetim na početku mesijanske službe.
Iz Matejeva prikaza tog događaja vidimo da je prva Crkva imala problema povezati svoju vjeru o Kristu sa smislom tog podvrgavanja obredu koji je za druge Židove onog vremena bio znak kajanja za grijehe i spremnosti na obraćenje. Upravo ta teškoća ukazuje na povijesnost događaja.
Prva Crkva ne bi sebi stvarala tu teškoću da se događaj zbiljski nije dogodio i da nije značio prekretnicu u Isusovu životu. Dotad je Isus bio privatni radnik u Nazaretu koji je svojim radom uzdržavao sebe i majku. Od tada on počinje mesijanski djelovati, ali ne onako kako očekuje mnoštvo željno Mesije, koji će biti politički voda.
Bitna razlika između Mateja na jednoj te Marka i Luke na drugoj strani jest što u prvom evanđelju glas iz neba govori mnoštvu: “Ovo je Sin moj…”, dok u drugom i trećem govori samom Isusu: “Ti si Sin moj…” Bio je to događaj u kojem je Isus doživio unutarnji poticaj da počne mesijanski djelovati, pa su Marko i Luka naglasili tu stranu događaja. U isto vrijeme Isus je bio predstavljen kao Mesija koji počinje svoje
djelovanje, pa su Matej i Ivan naglasili tu stranu događaja.
Liturgija u ovom događaju vidi i navještaj kršćanskog krštenja: “Ti si na Jordanu čudesnim znakom navijestio novo krštenje i glasom s neba objavio; ti si Krista pomazao Duhom Svetim da Riječ tvoja prebiva među nama; da siromasima donese blagovijest spasenja” (predslovlje).
Ove godine imamo Matejev izvještaj za evanđelje dana. U njemu je Isus spreman na ispunjenje “sve pravednosti” i zato biva predstavljen kao ljubljeni Sin. Popričesna molitva ističe našu spremnost na slušanje “Očeva Jedinorođenca te se zovemo i budemo Božji sinovi i kćeri”. Kao što je Isus u svemu slušao Oca i tako ostao njegov ljubljeni Sin, tako i mi želimo s Isusom tražiti i ispunjavati volju Božju o sebi i bližnjima.
Liturgijsko vrijeme "kroz godinu"
Razdoblje između dva velika blagdanska vremena, između božićnoga i uskrsnoga vremena, nazivamo vrijeme kroz godinu. Vrijeme kroz godinu traje 33 ili 34 tjedna i dijeli se u dva vremenska razdoblja i tri liturgijska ciklusa.
Prvo razdoblje traje od blagdana Krštenja Gospodinova do Pepelnice.
Drugo razdoblje traje od ponedjeljka poslije Duhova do Došašća.
U liturgijskom kalendaru postoje pomične svetkovine u vrijeme kroz godinu. Svetkovina Presvetoga Trojstva slavi se u Nedjelju po Duhovima. Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo slavi se u četvrtak po blagdanu Presvetoga Trojstva. Svetkovina Presvetoga Srca Isusova slavi se u treći petak po Duhovima. Svetkovina Krista Kralja slavi se u zadnju nedjelju kroz godinu. Blagdani u vrijeme kroz godinu su: Blagdan Preobraženja Gospodinova (6. kolovoza), blagdan Uzvišenja Svetoga Križa (14. rujna) i blagdan posvete crkve (koji se slavni na dan posvete dotične crkve).
Navještaj datuma Uskrsa
U božićnome vremenu liturgijske godine Crkva slavi otajstvo Kristova utjelovljenja i očitovanja
svemu svijetu.
Posebno se to očituje na svetkovinu Bogojavljenja kada su trojica mudraca s Istoka došla pokloniti se malome Djetetu, prepoznajući u njemu Božju ljubav koja se zaodjenula u našu smrtnost da nama ljudima ponovo vrati besmrtni život.
U njima Crkva prepoznaje prvine svih naroda koji na Božju Riječ, koja je postala tijelom i nastanila se među nama, postadoše dionicima Božjeg naroda. Darovi prineseni novorođenom Bogu očituju divno otajstvo našeg spasenja.
U tamjanu koji biva prinesen priznaju Isusa pravim Bogom. U zlatu koji biva prinesen priznaju Isusa pravim Kraljem nebeskim. U smirni, plemenitoj masti koja je uz to i ljekovita priznaju Isusa pravim Čovjekom.
Tom pomašću bit će pomazano mrtvo tijelo Isusovo pri njegovu ukopu. Otajstvo jaslica i Kristova rođenja već nagoviješta njegov križ i uskrsnuće. Zbog toga je u Crkvi od davnina na dan Bogojavljenja svečano naviještan datum Uskrsa kao središnje kršćanske svetkovine i ostalih pomičnih blagdana.
Iz Uskrsa proviru svi blagdani, marijanska, svetačka i ostala slavlja, kao i proslava spomena vjernih pokojnih. U njima se naviješta pashalno otajstvo u kojem je Krist pobijedio đavla i smrt i darovao nam božanski, neumrli život. Zato je dobro ovu drevnu praksu ponovo oživjeti u našim župnim zajednicama kako bi nam i taj navještaj posvijestio važnost koju ima Vazmeno trodnevlje iz kojeg značenje dobiva svako slavlje.
Spasenje, kojemu je Bog naumio privesti sve ljude, započelo je utjelovljenjem, a objavilo se potpuno u pashalnom otajstvu Isusa Krista. Poslušajmo, stoga, po drevnom običaju Crkve, navještaj svetkovanja Vazma Nedjelje Uskrsnuća u godini 2023.
Predraga braćo,
objavila nam se slava Gospodnja i uvijek će se objavljivati dok On ponovno ne dođe.
U tijeku i rasporedbi vremena spominjemo se i živimo otajstvo spasenja.
Središte čitave liturgijske godine Vazmeno je trodnevlje našega Gospodina
raspetoga, ukopanoga i uskrsloga,
a vrhunac mu je Vazam – Nedjelja Uskrsnuća, 9. travnja.
Svake nedjelje, toga tjednog Uskrsa, uprisutnjuje sveta Crkva
ovo veliko otajstvo, u kojem je Krist pobijedio grijeh i smrt.
Od Vazma proistječu svi sveti dani:
početak korizme, na Pepelnicu 22. veljače;
Uzašašće Gospodinovo, 18. svibnja;
Nedjelja Pedesetnice – Duhovi, 28. svibnja;
a početak došašća u nedjelju 3. prosinca.
I na blagdane Presvete Bogorodice, apostola i svetih, te na spomen vjernih mrtvih,
navješćuje Crkva na svom putu zemaljskom Gospodnje pashalno otajstvo. Kristu, koji
bijaše, koji jest i koji dolazi, Gospodaru vremena i povijesti, neprolazna slava u vijeke
vjekova. Amen.
Župna kateheza
Nastavkom školske godine nastavljamo župnu katehezu prema već određenom rasporedu.
Ministranti
Pozivamo svu djecu i mladiće koji se žele uključiti u ministrante da se prijave za vrijeme vjeronauka ili nakon svetih misa u sakristiju. Sastanak je subotum u 9:30.
Klanjanje
KLANJANJE ZA MLADE
Četvrtkom u 21 sat uz mogućnost svete ispovijedi.
ŽUPNO KLANJANJE
Petkom u 19.30.