Ovaj izvještaj četvrtog evanđelista pretpostavlja sam događaj Isusova krštenja od strane Krstitelja te glas s neba koji je prisutnomu mnoštvu i samom Krstitelju predstavio Isusa spremna na mesijansko djelovanje kao Miljenika Božjeg poput Sluge kako je prikazan u Iz 42.

Čuvši taj glas s neba, Krstitelj prema ivanovskoj gradi kliče: “Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!” (r. 29). Stručnjaci smatraju da je Krstitelj pritom upotrijebio aramejsku riječ talya, koja znači “sluga” i “jaganjac”. Povijesnim slušateljima Krstitelj je time najavio isto što i glas s neba: Isus je Božji miljenik, Sluga koji se sam Bogu podlaže i po kojemu Bogu uspostavlja “pravednost” u biblijskom smislu, tj. otklanja grešnost svijeta. U Iz 53, 7-12 o Sluzi je rečeno da je kao ovca voden na klanje te da nosi na sebi naše opačine.

Evanđelist je time u Krstiteljevim riječima želio pokazati dublji smisao za novozavjetne vjernike: Isus je patnički Mesija čiju zastupničku smrt Bog prihvaća u prilog svim ljudima. Sv. Jeronim preveo je u Vulgati Ivanov grčki izraz “grijeh svijeta” kao “grijehe svijeta” a Crkva Zapada preuzela ga je iz Jeronimova prijevoda u misu pred pričest. “Bijaše prije mene” (r. 30) jest odjek ondašnjeg uvjerenja o Mesiji kao novom Iliji. Zato Krstitelj kaže da je Isus kao novi Ilija bio prije njega.

Za kršćane Krstiteljeva izreka znači i više: Sin Božji postojao je kod Oca prije nego je u vremenu postao čovjekom. R. 31 izričito odaje da Krstitelj nije poznavao Isusa do tog trenutka, iako od Luke znamo da su Isusova Majka i Krstiteljeva majka rođakinje. U r. 32 imamo ponovno aluziju na sinoptički izvještaj o Isusovu krštenju: tek iz vanjske pojave silaska Duha u obliku goluba na Isusa prilikom krštenja (usp. Mt 3, 16 te paralele u Mk i Lk) Krstitelj je zaključio da je Isus očekivani. Ovdje i u sljedećem retku Krstitelj ističe da Duh na Isusa ne samo silazi nego i ostaje. Time aludira na Iz 11, 2 o Mesiji na kojem će počivati Duh Jahvin.

Zato ova Krstiteljeva izjava predstavlja za povijesne slušatelje tumačenje glasa s neba: tesar iz Nazareta pravi je Mesija, makar kani svoju službu obavljati skrovito kao Sluga Patnik iz Izaije. Krstitelj snažno ističe da je “to vidio”. U grčkom je ovdje kao i u hrvatskom prijevodu – perfekt (heoraka) koji označuje radnju započetu u prošlosti a učinak joj traje. To znači da Duh ostaje na Isusu, vodi ga i jača u mesijanskom djelovanju. Svoj udio na prosvijetljenosti Duhom Isus prenosi na vjernike u krštenju, krizmi, liturgiji, molitvi. Dademo li se voditi od Duha Isusova?