Isusa na križu mučitelji i sljedbenici priznaju za Sina Božjega
U ovoj godini na Cvjetnicu čitamo muku po Marku u kojoj je vrhunac ispovijest satnika pod križem. Kad je vidio kako je Isus izdahnuo – a pratio je sve događaje od podne do tri popodne na Golgoti – on u svom poganskom strahu uzvikuje: “Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!” Ne zaboravimo da ovo govori rimski vojnik stacioniran u Jeruzalemu.
Rimljani i Grci onog vremena vjerovali su o pojedinim izvanrednim muškarcima da su sinovi bogova. Vojnik je čuo optužbe poglavara i svjetine protiv Raspetoga: “Krist, kralj Izraelov! Neka sad si8e s križa da vidimo i povjerujemo!” (15, 32). On se pribojava za sudbinu svoju i trojice drugova koji su bili zaduženi za sprovođenje smrtne osude i održavanje javnog reda.
Izriče strah da nisu ubili pravog sina nekoga od bogova. Vojnikova ispovijest za prvu Crkvu je prava ispovijest vjere. Za sljedbenike Raspetoga, koji će uskoro biti uskrišen, radi se o jedincatom Sinu Božjem i kraljevskom Mesiji. Marko ovim želi reći da Isusa na križu priznaju za Sina Božjega mučitelji i sljedbenici.
Dok slušamo Markovu povijest muke, uživimo se u ulogu Jude i Petra da ne bismo bili grešno sigurni u svoju ustrajnost ili Učitelja izdali zato što on nije onakav kako mi očekujemo. Podsjetimo da je pun službeni naslov ove nedjelje: Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj. Naziv potječe od jeruzalemskih kršćana koji su oko godine 400. počeli slaviti je vanjskim obilježavanjem i procesijama po gradu koji je još uvijek imao za većinu stanovnika nekršćane.
Tog dana skupljali su se popodne na Maslinskom brdu, tu slavili produženo bogoslužje riječi te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Time su vjernički ponovno doživljavali i uprisutnjivali Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem pred početak muke. Običaj jeruzalemskih kršćana brzo se raširio po Evropi, u kojoj je uveden na početku blagoslov grančica, a vjernici su nakon sudjelovanja u liturgiji te grančice stavljali u svoje domove.
Veliki tjedan
VELIKI PONEDJELJAK
Sveta ispovijed: 10 – 12 sati, 18 – 19:30 sati
VELIKI UTORAK
Sveta ispovijed: 10 – 12 sati, 18 – 20 sati (više svećenika) 18:30 Pobožnost Trinaest utoraka svetom Anti
VELIKA SRIJEDA
Sveta ispovijed: 10 – 12 sati, 18 – 19:30 sati
VAZMENO TRODNEVLJE
VELIKI ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA – NEMA ISPOVIJEDI
VELIKI ČETVRTAK MISA VEČERE GOSPODNJE
– 19 SATI Getsemanska ura – 22 sata Crkva je otvorena do 23 sata.
VELIKI PETAK
Jutarnja molitva i služba čitanja – 8 sati Križni put i devetnica Božjem milosrđu – 15 sata
OBREDI VELIKOG PETKA
19 sati Procesija – Gospin plač Crkva je otvorena do ponoć.
VELIKA SUBOTA
Jutarnja molitva i služba čitanja – 8 sati Blagoslov jela – 17 sati
VAZMENO BDJENJE
21 sat Crkva je otvorena do podne.
Obavijesti i najave
VELIKI TJEDAN
Nekada su svi dani Velikoga tjedna bili naglašeniji u svjetlu pokore, pa je tako bio običaj da se cijeli tjedan posti, da se bdije, posebno moleći Jeremijine lamentacije (psalmi iz Knjige Tužaljki), da se ostave po strani svi težački poslovi koji nisu nužni te da se na takav način i tijelo i duša vjernika skrušenije suživi s Kristovom patnjom, oplakujući vlastite grijehe i grijehe svih ljudi. Danas su u tom svjetlu svoje značenje izgubili Veliki ponedjeljak, Veliki utorak i Velika srijeda, iako je naravno njihov smisao i dalje takav da nas vode kroz snažno proživljavanje Kristova vazmenoga otajstva te nas pozivaju na intenzivniju i pokoru i molitvu.
VELIKI PETAK POST I NEMRS
Crkva tako određuje da je svaki vjernik od navršene 18. godine do započete 60. godine dužan obdržavati post dva dana u godini, tj. na Pepelnicu ili Čistu srijedu, te na Veliki petak. Uz to je svaki vjernik koji navrši 14. godinu dužan obdržavati i nemrs u dva navedena blagdana, te svaki petak, osim ako toga dana padne neka svetkovina.
VELIKI PETAK – PROCESIJA
Procesija će proći redovnom rutom: Vrh Visoke, Paštrićeva i Ninska ulica. Pozivamo sve da svijećama na prozorima i svetim slikama uredimo svoje prozore, vrata i kapije.
CVIJEĆE ZA VELIK TJEDAN
Cvijeće kojim ćemo urediti oltar Presvetog Sakramenta, kao i Isusov grob možete donijeti u crkvu od velikog ponedjeljka do velikog četvrtka. Hvala svima.
GOSPIN PLAČ – VELIKI PETAK
«Gospin plač» je od davnina poznata pjesma u kršćanskom svijetu. Prije se uvijek molio u korizmi, danas taj običaj izumire. Trebamo ga obnoviti i početi moliti! Gospin plač molimo na Veliki petak uz Isusov grob nakon procesije.
13 UTORAKA SVETOM ANTI
U idući utorak, Veliki utorak u 18:30 nastavljamo pobožnost 13 utoraka svetom Anti Padovanskome.
MILOSTINJA VELIKOG PETKA
Milostinja koja će se prikupljati u crkvama diljem svijeta na Veliki petak ove godine pomoći će u školovanju i postanku kršćana u Svetoj zemlji. Prikupljena milostinja odlazi za potrebe progonjenih kršćana u Svetoj Zemlji. Tomu ćemo priključiti sva sredstva koja smo prikupili u škrabici koja se nalazi na ulasku u crkvu. Hvala svima!