(Iv 17,11b-19) Neka i oni budu jedno kao i mi!
Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi. Dok sam ja bio s njima, ja sam ih čuvao u tvom imenu, njih koje si mi dao; i štitio ih, te nijedan od njih ne propade osim sina propasti, da se Pismo ispuni. A sada k tebi idem i ovo govorim u svijetu da imaju puninu moje radosti u sebi. Ja sam im predao tvoju riječ, a svijet ih zamrzi jer nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta.
Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga. Oni nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. Kao što ti mene posla u svijet, tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini.
U svijetu, ne od svijeta!
Sedamnaesto poglavlje Ivanova evanđelja donosi Isusovu velikosvećeničku molitvu. Naziv je dobila po r. 19: “I za njih posvećujem samoga se da i oni budu posvećeni u istini”. Glagolom “posvećivati” Stari zavjet označuje odabiranje i prinošenje žrtvenih životinja. Istim izrazom označavano je uvođenje svećenika u njihovu službu u jeruzalemskom hramu. Isus koji se posvećuje za vjernike je prinositelj i prinos, svećenik i žrtveni dar.
On ovu molitvu izgovara na kraju oproštajne večere kod koje je najavio svoju skoru smrt. Isusova posvećenost u tom povijesnom kontekstu znači svjesno predanje Ocu za druge, postojanje za druge koje ga vodi u nasilnu smrt. Posvećenost učenika je dobivanje udjela na Isusovoj predanosti Bogu za druge. U današnjem odlomku ove molitve, iz koje vidimo ne samo da je Isus molio nego i što je molio, Isus najavljuje da je bio u svijetu ali nije od svijeta te moli za učenike koji ostaju u svijetu a ne smiju biti od svijeta, ne smiju se posvjetovnjačiti.
Očito da ovdje “svijet” nije isto što u Iv 3, 16 gdje Isus u razgovoru s Nikodemom govori da Bog ljubi svijet i šalje mu svoga Sina “da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni”. “Svijet” u ovom poglavlju i na nekim drugim mjestima u četvrtom evanđelju su povijesni Židovi
koji su upoznali Isusa i svjesno odbili da mu povjeruju. U vrijeme kad Ivan ovo zapisuje svijet su Židovi i pogani koji se suprotstavljaju kršćanima, a odatle u izvedenom smislu svi ljudi kroz povijest koji imaju priliku upoznati Krista kroz propovijedanje i svjedočenje Crkve, ali mu se svjesno zatvaraju. “Svijet” ima svoja pravila uspješnog ponašanja i zarobljenosti u ovozemaljske užitke.
Isus i njegovi sljedbenici jesu u svijetu, postoje za svijet sa željom da svima uprisutne Božju očinsku brigu i ljubav, ali nisu od svijeta, ne ravnaju se po svjetovnim kriterijima. Ova misna čitanja podsjećaju nas da su svi krštenici, kao Crkva u vremenu i prostoru, u svijetu ali ne od svijeta. Pitajmo se koliko podliježemo duhu svijeta u svom vjerničkom življenju i djelovanju.
Obavijesti i najave
SVETI MATIJA
Sveti Matija je jedini od apostola kojeg Isus nije izravno odabrao. Nakon Isusovog Uzašašća na nebo, u Jeruzalemu su se okupili apostoli i vjerni puk. Petar im je govorio kako je Juda izdao Isusa i kako na njegovo mjesto trebaju postaviti nekog drugog. Uvjet je bio da je taj bio sve vrijeme s njima, od Isusova krštenja do Uzašašća na nebo. Bila su to dva kandidata: Matija i Josip zvan Barsaba. Tad su Gospodinu izrekli molitvu: ‘Ti Gospodine, poznavaoče svih srdaca
pokaži koga si od ove dvojice izabrao, da primi mjesto ove apostolske službe kojoj se iznevjeri Juda da ode na svoje mjesto’. Tad su bacili kocku, izabran je Matija i postao je jedan od apostola. Sveti Matija često se spominje u apokrifnim spisima i starokršćanskoj literaturi. Prema legendama, djelovao je u Palestini, Kapadociji, Egiptu i Kapadociji. Umro je mučeničkom smrću oko 80. godine. Relikvije mu se čuvaju u bazilici svete Marije Velike u Rimu i u opatiji svetog Matije u Triru. Ime Matija hebrejskog je podrijetla i znači: Božji dar.
13 UTORAKA SVETOM ANTI
U idući utorak u 18:30 nastavljamo pobožnost 13 utoraka svetom Anti Padovanskome. KRUNICA U SVIBNJU U srijedu 1. svibnja započeli smo svibanjsku pobožnost stoga Vas dragi vjernici potičemo na molitvu sv. Krunice. Izdvojite malo vremena ili u 18.30 ili na kraju dana u 20.15 sata na našem dvorištu ispred crkve. Molimo svaki dan osim nedjelje u ovaj sat. Ako nikako ne stignete na jedan od ponuđenih termina izmolite u svojim obiteljima barem deseticu na čast BDM.
DUHOVSKO BDIJENJE
Bdijenje, latinski vigilija, znači budan. To je dan, odnosno noć uoči neke svetkovine kada vjernici, pripravljajući se za svetkovinu, bdiju i pritom čitaju ulomke iz Svetog Pisma, psalme i u tišini mole. Najznačajnija vigilija, bdijenje, u čitavoj povijesti Crkve jest Uskrsno bdijenje. Crkva također nastoji bdjeti i uz svetkovinu Božića i Duhova. Tako će i naša župna zajednica u subotu, 18. svibnja 2024. u 20,30 sati slaviti Duhovsko bdijenje. Na slavlje pozivamo sve vjernike. Dođimo i molimo za darove Duha Svetoga. Duhovsko bdijenje održati i u crkvi od 20 do 24 sata.
ČETVRTAK ZA DUŠU
Program počinje u idući četvrtak u 19 sati svetom misom, nakon toga je predavanje te završavamo euharistijskim klanjanjem. Ovog mjeseca gost je fra Ante Bešlić.