(Iv 20,1-9) Trebalo je da Isus ustane od mrtvih.
Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«
Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.
Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.
Komentar evanđelja
U prvim stoljećima Crkve dnevne mise na Uskrs nije ni bilo. Svi su sudjelovali na bogoslužju uskrsnog bdjenja i nije bilo potrebno novo liturgijsko slavlje otajstva uskrsnuća. Kad je u srednjem vijeku uskrsna vigilija prebačena na Veliku subotu dopodne, a ponestalo odraslih kandidata na krštenje, uvedena je dnevna misa na Uskrs da bi većina vjernika, bez obzira da li je sudjelovala na obredima Velike subote, doživjela Uskrs. U sve tri liturgijske godine čitanja na dnevnoj misi Uskrsa su ista.
Za prvo čitanje imamo dio Petrova govora u kući Rimljanina Kornelija u Cezareji koji se zanimao za Isusov pokret, jer je već bio povjerovao u Boga Biblije. Petar iznosi kratko Isusovo javno djelovanje, smrt u Jeruzalemu i na široko dokazuje da je On uskrsnuo, iako se ukazivao samo odabranim svjedocima.
Za drugo čitanje , uzetom iz Kol, Pavao podsjeća krštenike da su suuskrsli s Kristom. Za evanđelje imamo Ivanov izvještaj 0 otkriću praznog groba Isusova. Na Magdaleninu vijest da je netko “uzeo Gospodina iz groba” Petar i voljeni učenik trče na uskrsno jutro, vide grob prazan i uredno složene plahte u koje je Raspeti bio umotan prilikom sprovoda. Dok se Petar čudi, voljeni učenik “vidje i povjerova”.
Tako nas ova misa vodi na izvore naše vjere u Uskrsloga. Crkva ju je primila od povijesnih svjedoka Isusovih, ali je svjesna kako zbog okolnosti da nisu svi stanovnici Palestine onog vremena mogli vidjeti Uskrsloga, uvijek ostaje prostor za zdravu nesigurnost i osobnu odluku svakog vjernika. U misnim molitvama ispovijedamo vjeru da nas je Bog kao Crkvu obnovio vazmenim otajstvima i ističemo da radosno prinosimo žrtvu kojom se Crkva Božja nanovo rađa.
Obavijesti i najave
MONS. ZDENKO KRIŽIĆ
SPLITSKO-MAKARSKI NADBISKUP
IZ USKRSNE PORUKE – 2025.
U našoj pripravi za Uskrs, kroz cijelo vrijeme korizme, a napose u Velikom tjednu, liturgija nam je stalno držala pred očima znak križa. Križ i patnja su sastavni dio našeg života, i nema ni jednog čovjeka koji nije imao iskustvo ovih stvarnosti. Bili su i sastavni dio Isusova života jer je on došao biti jedan od nas, nama u svemu jednak, i iskusiti ljudski život u svemu što taj život obilježava, osim grijeha. Njegov križ i njegova patnja su dali smisao našim patnjama. U njegovu križu i njegovoj patnji smo otkrili da patnja nije uvijek samo neka kazna ili neko prokletstvo, nego da ima i svoje veliko milosno značenje u našem životu. Bog je silno osjetljiv na ljudsku patnju. Kada to ne bi bio onda ne bi bio niti pravi otac. Kroz cijelu povijest spasenja vidimo kako je uvijek blizu čovjeku patnje, dijeleći s njim njegovu muku i tjeskobu. Ljudski život je takav da je u njemu patnja neizbježna jer je i smrt neizbježna. Ali smrt ne označava svršetak ljudskog života. Bog ne može dopustiti da njegova slika završi u ništavilu. Onima koji u njega vjeruju Isus obećava uskrsnuće i život vječni. Bez vjere nema iskustva Boga. Bez iskustva Boga nema vjere u „uskrsnuće i život budućega vijeka“. Bez vjere u uskrsnuće život na zemlji gubi svaki smisao i svodi se samo na ono: „jedimo i pijmo jer sutra mremo“ (1Kor 15,32). Vjerovati u uskrsnuće može samo onaj koji se osobno susreo sa uskrslim Gospodinom, sa živim Isusom. A to se ne može dogoditi bez jakog molitvenog i sakramentalnog života. Draga braćo i sestre! U ovoj svetoj Jubilejskoj godini želim svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i katehisticama, djelatnicima Caritasa, župnim suradnicima, prvopričesnicima i krizmanicima i svim vjernicima naše nadbiskupije, nakon sveto proživljene Korizme, sretan i u svemu blagoslovljen Uskrs.
ZAJEDNIČKI DAR SVETOM JOSIPU – PRILIKA ZA BLAGOSLOV
S velikom radošću i na poticaj mnogih među vama, odlučili smo nabaviti veći kip svetog Josipa za našu crkvu! Sveti Josip, naš moćni zagovornik i zaštitnik obitelji, zauzima posebno mjesto u srcima mnogih vjernika. Svake srijede, dok mu se zajedno utječemo u molitvi, crkva je ispunjena do posljednjeg mjesta. Ovaj kip bit će trajan znak naše ljubavi, pobožnosti i povjerenja u njegovu zaštitu. Ako želite sudjelovati u ovom zajedničkom daru, svoj dobrovoljni prilog možete ubaciti u škrabicu kraj kipa ili ga donijeti osobno u sakristiju. Do danas smo skupili 13 441 eura.
USKRSNI PONEDJELJAK
Svete mise: 8 i 19 sati.
DEVETNICA BOŽJEM MILOSRĐU
Počinje se moliti na Veliki petak i moli se do nedjelje Božjeg milosrđa. U našoj crkvi moliti će se svaki dan u 15:00 sati (osim danas na Uskrs kada se moli u 18:45 sati) U nedjelju Božjeg milosrđa sveta misa u 15 sati biti će na oltaru u kapelici za sve dobrotvore naše župe.
13 UTORAKA SVETOM ANTI
U idući utorak u 18:30 nastavljamo pobožnost 13 utoraka svetom Anti Padovanskome.
USKRSNA ČESTITKA
“Samo uskrsnuće može pročistiti današnji svijet. Dajte mi oslonac i dovoljno dugačku polugu i pomaknut ću svijet – govorio je poznati filozof Arhimed. Kad bi samo nekolicina ljudi uistinu vjerovala u to veliko otajstvo i kad bi iz te vjere izvirala sva njihova zemaljska zalaganja, mnoge bi se stvari promijenile. Živjeti u službi poluge uskrsnuća, to je Uskrs. Danas veliki dio ljudi zanemaruje činjenicu da je upravo Uskrs izvor života.”
(D. Bonhoeffer) Doista, uskrsnu Gospodin! Njemu slava i vlast u vijeke vjekova!
don Ivan Terze i don Ivan Šesto
VJERONAUK
Na Uskrsni ponedjeljak nema vjeronauka, od utorka nastavljamo s vjeronaukom prema ustaljenom rasporedu.